Gospodarenje otpadom

Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (Narodne novine 130/05)
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007. – 2015. godine (Narodne novine 85/07, 126/10, 31/11, 46/15 )
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2017. – 2022. godine (Narodne novine“ broj 3/2017.)

Zakon o održivom gospodarenju otpadom ( Narodne novine 94/13 )
Uredba o gospodarenju komunalnim otpadom  („Narodne novine“ broj 50/2017.)

Veći broj uredbi, odluka i pravilnika

·         čl. 24. -----Bio otpad smanjiti u odnosu na 1997. godina

            - na 50 % do 31.12.2016.

            - na 35 % do 31.12.2020.

·      čl. 35. ---- JLS su dužne osigurati odvojeno prikupljanje problematičnog otpada, papira, metala, stakla , plastike, tekstila i glomaznog otpada te izgraditi fiksna ili postaviti mobilna reciklažna dvorišta do 24.07.2014.

·      Obveza preuzeta pristupanjem u EU je do 01.01.2020 izdvojiti iz otpada odnosno odvojeno prikupljati 50% stakla, papira, plastike i metala)

·      smanjiti odlaganje komunalnog otpada na neuređena odlagališta sa 1,4 mil. tona u 2014. godini na 0,8 mil. tona u 2017. godinu , te sa 31.12. 2017. godine zatvoriti sva neuređena odlagališta.

Neke od važnijih odrednica/rokova iz Zakona :

Uz donošenje Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017.-2022.
'Stvaramo preduvjete da idemo u korak s kružnim gospodarstvom, novim konceptom koji uvažava i razvoj industrije i gospodarstva, ali isto tako vodi brigu o zaštiti okoliša i prirode na razini EU-a i na taj način kreira i nova radna mjesta' – rekao je predsjednik Vlade RH Andrej Plenković.

Ministar zaštite okoliša i energetike Slaven Dobrović predstavio je ključne novosti koje donosi Plan gospodarenja otpadom RH za razdoblje 2017.-2022. te je naglasio da će Plan omogućiti razvoj industrije recikliranja, otvaranje novih zelenih radnih mjesta i ispunjavanje preuzetih EU obveza u pogledu recikliranja.

'U prvom planu su sprječavanje nastanka otpada, ponovna uporaba, recikliranje i kompostiranje. Važnije mjere iz Plana su odvojeno prikupljanje na kućnom pragu, uvođenje stimulativnih mjera pri naplati javne usluge prikupljanja otpada prema sastavu i količini te uvođenje naknade za odlaganje komunalnog otpada' – istaknuo je ministar Slaven Dobrović.

Okosnica Plana su reciklažna dvorišta, reciklažni centri sa sortirnicama i kompostištima u kojima će se za recikliranje pripremati odvojeno prikupljeni otpad. Za neizgrađene Centre za gospodarenje otpadom potrebno je prilagoditi kapacitet i sadržaje ciljevima ovog Plana zbog čega je za svaki od njih potrebno izraditi studiju izvedivosti.

Plan je sukladan Okvirnoj direktivi o otpadu. Njime se uređuje dostizanje ciljeva u pogledu odvojenog prikupljanja i recikliranja sastavnih dijelova komunalnog otpada, sastavni dio je Plan sprječavanja nastanka otpada, uvode se mjere za odvojeno prikupljanje na izvoru, selektiranje otpada i poticanje kompostiranja otpada u kućanstvu i na lokalnoj razini.

Neke od najznačajnijih mjera su poticanje odvojenog sakupljanja papira, kartona, metala, stakla, plastike i biootpada, odvojeno prikupljanje otpada na kućnom pragu, uvođenje stimulativnih mjera pri naplati javne usluge prikupljanja komunalnog otpada prema sastavu i količini, uvođenje naknade za odlaganje komunalnog otpada, poticanje kućnog i komunalnog kompostiranja, izgradnja sortirnica, informatička potpora praćenju tokova otpada i niz edukativno – informativnih mjera.

U svrhu sprječavanja nastanka otpada te primjene propisa i politike gospodarenja otpadom primjenjuje se red prvenstva gospodarenja otpadom, i to:

1. sprječavanje nastanka otpada
2. priprema za ponovnu uporabu
3. recikliranje
4. drugi postupci oporabe npr. energetska oporaba
5. zbrinjavanje otpada
   
   

Prema redu prvenstva gospodarenja otpadom prioritet je sprečavanje nastanka otpada, potom slijedi priprema za ponovnu uporabu, zatim recikliranje pa drugi postupci oporabe, dok je postupak zbrinjavanja otpada, koji uključuje i odlaganje otpada, najmanje poželjan postupak gospodarenja otpadom.
 
Izreku „ Otpad nije smeće „ danas sve više zamjenjujemo izrekom „ Ne bacajmo novac u smeće „ što potvrđuju čak četiri od prethodno pet navedenih redova prvenstva.

Stoga je jedna od najvažnijih a početnih obveza odvojeno sakupljanje otpada na način da se otpad odvaja prema njegovoj vrsti i svojstvima kako bi se olakšala obrada i sačuvala vrijedna svojstva otpada. I Republika Hrvatska obvezala se putem nadležnih tijela osigurati odvojeno sakupljanje otpadnog papira, metala, plastike i stakla, električnog i elektroničkog otpada, otpadnih baterija i akumulatora, otpadnih vozila, otpadnih guma, otpadnih ulja, otpadnog tekstila i obuće i medicinskog otpada najkasnije od 1. siječnja 2015. Jedinica lokalne samouprave dužna je na svom području osigurati pretpostavke i izvršiti obavezu odvojenog prikupljanja problematičnog otpada, otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada.

Gospodarenje otpadom temelji se na uvažavanju načela zaštite okoliša propisanih zakonom kojim se uređuje zaštita okoliša i pravnom stečevinom Europske unije, načelima međunarodnog prava zaštite okoliša te znanstvenih spoznaja, najbolje svjetske prakse i pravila struke.

Cjelovit sustav gospodarenja otpadom podrazumijeva primjenu različitih načina postupanja s otpadom koji se međusobno nadopunjuju radi sigurnog i djelotvornog upravljanja komunalnim otpadom, uz najmanje štetnih utjecaja na ljudsko zdravlje i okoliš.

Budući sustav gospodarenja otpadom RH predviđa gradnju 13 centara za gospodarenje otpadom regionalnog/županijskog karaktera u kojima bi se vršila obrada otpada, a tek bi se ostatni otpad odlagao na odlagalištu neopasnog otpada koje je ujedno i sastavni dio centra. Gospodarenjem otpadom mora se osigurati da otpad koji preostaje nakon postupaka obrade i koji se zbrinjava odlaganjem ne predstavlja opasnost za buduće generacije

Pravilno gospodarenje otpadom temelji se na sljedećim načelima:

• "načelo onečišćivač plaća" – proizvođač otpada, prethodni posjednik otpada, odnosno posjednik otpada snosi troškove mjera gospodarenja otpadom, te je financijski odgovoran za provedbu sanacijskih mjera zbog štete koju je prouzročio ili bi je mogao prouzročiti otpad
• "načelo blizine" – obrada otpada mora se obavljati u najbližoj odgovarajućoj građevini ili uređaju u odnosu na mjesto nastanka otpada, uzimajući u obzir gospodarsku učinkovitost i prihvatljivost za okoliš
• "načelo samodostatnosti" – gospodarenje otpadom će se obavljati na samodostatan način omogućavajući neovisno ostvarivanje propisanih ciljeva na razini države, a uzimajući pri tom u obzir zemljopisne okolnosti ili potrebu za posebnim građevinama za posebne kategorije otpada
• "načelo sljedivosti" – utvrđivanje porijekla otpada s obzirom na proizvod, ambalažu i proizvođača tog proizvoda kao i posjed tog otpada uključujući i obradu (proizvođač proizvoda od kojeg nastaje otpad, odnosno proizvođač otpada snosi troškove gospodarenja tim otpadom )