Kompostiranje je najstariji i najprirodniji način recikliranja otpada. To je proces prirodne razgradnje organskih tvari pri čemu nastaju ugljikov dioksid, voda, toplina i kompost bogat humusom. Taj postupak recikliranja biootpada možemo sami pokrenuti i nadzirati. Biootpad čine kuhinjski otpad (ostaci od pripreme hrane), vrtni i zeleni otpad. Kompostirati možemo na hrpi u vrtu ili u posudi, na balkonu ili čak u stanu.

 

 

 

Zašto kompostirati?

Organski otpad čini preko 30% ukupnog otpada u kućanstvu. Stoga, izdvajanjem organskog otpada štedimo deponijski prostor i ne onečišćujemo bespotrebno svoj okoliš. Neodgovarajućim zbrinjavanjem zelenog otpada potiču se procesi truljenja što dovodi do stvaranja neugodnih mirisa. Također, paljenjem zelenog otpada stvara se dvostruka šteta- uzaludno se troši kisik i onemogućuje povratak hranjivih tvari tlu.

Kompostiranjem iz organskog otpada nastaju vrijedne organske tvari koje poboljšavaju strukturu tla, pomažu zadržavanju vlage, tlo čine prozračnijim, povećavaju mikrobiološku aktivnost tla, obogaćuju ga hranjivim sastojcima te povećavaju otpornost biljaka na nametnike i bolesti. Također, rasterećuje se sustav gospodarenja otpadom, smanjuje onečišćenje podzemlja i stvaranje stakleničkog plina metana, a štedi se i novac dobivanjem besplatnog organskog goriva.

 

Proces kompostiranja

Postupak kompostiranja traje relativno dugo, od 10 do 12 mjeseci, i ima tri glavne faze:

1. Razgradnja - u ovoj fazi glavnu ulogu imaju mikroorganizmi (bakterije i dr.). Oni prvi napadaju kompostnu masu i razgrađuju je, a pritom se oslobađa velika količina topline (do 70ºC na 1 m³ kompostne mase), koja uništava sjemenje korova i uzročnike bolesti.
   
   
2. Pretvorba - temperatura se smanjuje, broj mikroorganizama se povećava, a kompostnu masu nastanjuju i prve gljivice, plijesni, kvasci dr.
   
   
3. Izgradnja - pojavljuju se prvi višestanični organizmi (npr. gliste) koje miješaju i usitnjavaju materijal te probavom stvaraju tzv. kompostne grudice.
   
   

 

 

 

Gdje kompostirati?

 

Za kompostiranje nije potreban veliki prostor. Svatko može svoj reciklažni kutak napraviti bilo gdje u vrtu, a korištenjem prikladnog spremnika za kompostiranje i na balkonu, u garaži ili čak u stanu. Najpogodnije mjesto za kompostiranje je sjenoviti kut vrta/dvorišta zaštićen od izravnih udara vjetra (izbjegavati mračna i hladna mjesta). Kompostirati možemo u hrpi koja može biti slobodnostojeća, ograđena drvom, ciglom, žicom ili u specijalnim komposterima koji se mogu kupiti u trgovini.

 

Što kompostirati?

 

Zeleni biooptad: pokošena trava, lišće, uvelo cvijeće, korov, usitnjeno granje, pepeo drvenog ugljena ili drveta, vrećice čaja, talog kave, fekalije biljojeda i peradi, ostaci voća i povrća, ljuske od jaja.

Smeđi biootpad: suho lišće i grančice, piljevina, karton, slama, ljuske mahunarki, iglice bora, paprat.

 

Ne kompostirati: osjemenjeni korov, lišće oraha, bolesne biljke, otpatke kuhanih jela (privlače štakore), meso, velike količine novinskog papira, časopise u boji, pelene, fekalije mesojeda i svejeda, ostatke duhana, sadržaj vrećica iz usisavača, plastiku, gumu, metal, staklo, boje i lakove, pesticide i insekticide, lakirano i obojeno drvo, ulja, stiropor, pepeo kamenog ugljena.

 

 

Kako kompostirati?

 

* Usitniti organski otpad kako bi se lakše razgradio.

* U približno jednakom omjeru pomiješati organski zeleni i smeđi otpad.

* Materijal staviti na hrpu (na dno je poželjno staviti sloj grančica radi prozračnosti) i zaštititi je od prejakog sunca i oborina. To se čini tankim slojem zemlje, suhe trave, lišća, sijena, vrećama od jute ili kartonom. Ne pokrivati plastičnim vrećama.

* Hrpu povremeno (bar jednom mjesečno) preokrenuti kako bi osigurali prozračivanje jer zrak je nužan za rast i razvoj organizama u kompostu i sprječava pojavu neugodnih mirisa.

Hrpu nikada ne treba zbijati.

* Provjeriti vlažnost komposta - iz dubine hrpe uzeti šaku kompostnog materijala i lagano ga stisnuti. Ako iz šake curi tekućina, previše je vode. Ako se u stisnutoj šaci ne osjeća vlažnost, voda nedostaje. Kada materijal u šaci ostaje zbijen u grudi, vlažnost je primjerena. Možda će u ljetnim mjesecima kompost trebati povremeno vlažiti, a zimi ga zaštititi od prevelike vlage.

* Nakon 9 do 12 mjeseci, kad kompost postane rastresit, tamne boje te poprimi specifičan miris “šumske zemlje” može se umiješati u zemlju vrtnog ili kućnog bilja.

 

Važno je znati da se materijal za kompostiranje nikad ne stavlja u rupu u tlu jer će zbog nedostatka kisika doći do truljenja i neugodnog mirisa.

Kompostište se ne smješta na kamen, beton ili neku drugu nepropusnu podlogu.

Kompostna hrpa mora biti u izravnom dodiru s tlom kako bi mikroorganizmi iz tla imali nesmetan pristup kompostištu.

Kompostiranje u stanu

 

 

Ukoliko razmatrate kompostiranje u stanu, idealno mjesto za to je balkon. Mjesto kompostiranja ne zauzima velik prostor. Ako nemate balkon, možete pronaći mjesto u kuhinji ili garaži. Kompostište možete napraviti sami ili ga kupiti u specijaliziranoj trgovini.

 

Koraci kompostiranja u stanu:

* Na posudi zapremine 40 do 60l s poklopcem, izbuše se rupe promjera 4mm s razmacima od 5-10cm u svim smjerovima

* Na dno posude stavlja se 5-10 cm suhih grančica za drenažu (odvođenje vode) koje će ujedno poslužiti kao džep za bolju cirkulaciju zraka i drenažni sloj u slučaju pretjeranog nakupljanja vlage

* Zatim se stavlja tanki sloj kartona i 5-10 cm suhog lišća

* Potom se dodaje tanki sloj zemlje koji djeluje kao prirodni aktivator jer sadrži mikroorganizme koji će potaknuti i održavati proces razgradnje

* Dodaje se organski (vlažni) otpad iz kuhinje pomiješan s ugljičnim (suhim) materijalom (slama, lišće, grančice, usitnjeni karton) u omjeru 2:1 (vlažno:suho)

Svaka 2-4 dana sadržaj treba promiješati radi prozračivanja, također treba paziti da ne bude previše vlažan. Kvalitetan i izbalansiran kompost dobije se miješanjem što više različitog i što usitnjenijeg materijala.

 

Izvori:

www.mzopu.hr

cistoca-ri.hr

www.krenizdravo.rtl.hr