Regionalni centar Adria zajednički je projekt Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Geološkog zavoda Slovenije i slovenskog Zavoda za gradbeništvo. Aktivnosti Centra su mnoge, od toga da služe kao info točka za program  EIT RawMaterials zemalja zapadnog Balkana, preko organiziranja stručne razmjene za studente završnih godina studija pa sve do organizacije radionica. Financira ga Europski institut za znanost tehnologije, a nedavno je na stručno-poslovnoj konferenciji Croatia Waste Expo održana i radionica industrijske simbioze.

Kako ističu iz Zavoda za gradbeništvo vizija je razviti sirovine u veliku snagu za Europu, a upravo na sirovinama kao svojevrsnom inputu temeljila se i spomenuta radionica, namijenjena svim tvrtkama koje traže nove načine upravljanja otpadom. Prema riječima Sibile Borojević Šoštarić, profesorice Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta, ideja stvaranja Regionalnih Centara dio je RIS strategije (RIS = Regional Innovation Scheme) konzorcija EIT RawMaterials. Osim RC ADRIA formirani su i RC Greece (sjedište u Ateni) i RC Košice (Slovačka).

 

 

 

Lokalno zatvaranje petlje

RC ADRIA ima sjedište u Zagrebu i Ljubljani, a područje koje pokriva uz Sloveniju i Hrvatsku su i zemlje zapadnog Balkana te je po tome specifičan u odnosu na ostala dva RC-a. Razlog tome je što EIT RawMaterials nema partnere u zemljama zapadnog Balkana, a to je područje vrlo zanimljivo za razvoj projekata vezanih uz primarne i sekundarne mineralne sirovine. “Zašto Rudarsko-geološko-naftni fakultet? Sveučilište u Zagrebu pridružilo se konzorciju EIT RawMaterials 2014. godine. Ukupno 6 sastavnica iskazalo je interes za sudjelovanjem – prepoznavši se u tematskim područjima EIT RawMaterijals. UNIZG-RGNF koordinira aktivnosti Sveučilišta u Zagrebu unutar konzorcija, sudjeluje u ukupno 11 projekata iz programa EIT RawMaterials i trenutačno je najaktivnija sastavnica unutar konzorcija.

Ujedno, Sveučilište u Zagrebu je i najistočniji partner EIT RawMaterials u ADRIA području. Iz Zavoda za gradbeništvo govore kako je industrijska simbioza oblik inovativne suradnje u kojoj tvrtke, poput organizama u prirodi, dijele svoje viškove generirane industrijskim procesima, bilo u obliku resursa, znanja ili energije. Tako se ništa ne troši, čuvaju se resursi i smanjuju troškovi. Slično kao u prirodi, tvrtke koje surađuju među sobom i razmjenjuju resurse, energiju i znanje, stvaraju zajedničku vrijednost. Kad otpad jednog postane sirovina drugog, obje kompanije imaju koristi u lokalnoj dostupnosti resursa, a to povećava otpornost na nedostatak resursa i fluktuacije, povećava ekonomski dobitak i smanjuje troškove gospodarenja otpadom, smanjuje emisiju u okoliš zbog kratkih transportnih ruta, dolazi do lokalnog ekonomskog osnaživanja, itd.

 

 

 

Industrijska simbioza

 

„Jedan od najpoznatijih primjera industrijske simbioze je Kalundborg simbioza u Danskoj. Lokalno partnerstvo s razmjenom viškova vode započelo je već 1961. godine, a 1989. godine ovaj je primjer službeno nazvan industrijskom simbiozom koja razmjenjuje energiju, vodu i materijale u lokalnom partnerstvu“, rekla je Alenka Mauko Pranjić iz Zavoda za gradbeništvo. Radionica industrije simbioze namijenjena je tvrtkama koje imaju višak resursa, vode, energije, tvrtkama koje bi željele podijeliti svoje znanje, a s druge strane tvrtkama koje žele koristiti lokalno dostupna sredstva. Primjer takve suradnje su industrije koje posjeduju različiti otpad poput pepela, šljake, mulja itd. i građevinska industrija. Građevinska industrija koja zahtijeva velike sirovine i mnogobrojne sekundarne sirovine (reciklirani otpad) izvrsna je zamjena za nečiste materijale.

Industrijska simbioza nije samo slovo na papiru, već nadolazeći trend. To je dio šireg pojma kružnog gospodarstva, gdje se materijalne i druge petlje pokušavaju lokalno zatvoriti. „Svi imaju nedostatak resursa i probleme s gospodarenjem otpadom (npr. zatvaranje kineskog tržišta plastičnog otpada uzrokovalo je nekoliko problema u Europi ili slično). Mađarska zatvaranja tržišta mulja iz otpadnih voda definitivno će dovesti do traženja novih rješenja za obradu mulja iz otpadnih voda. Također proživljavamo klimatske promjene s kraćim toplijim ljetima i blagim zimama te propadanjem okoliša. Industrijska simbioza i kružna ekonomija proaktivno su rješenje u borbi protiv takvih globalnih izazova i dobro su usklađeni s ciljevima održivog razvoja koje su postavile Ujedinjene nacije“, objasnila je Mauko Pranjić.

 

 

 

Manji utjecaj na okoliš

Profesosrica Borojević Šoštarić naglasila je da nas koncept cirkularne ekonomije uči da se većina industrijski ili komunalno proizvedenog otpada može iskoristiti kao sekundarna sirovina. Tako istovremeno čuvamo dragocjene primarne resurse i umanjujemo čovjekov utjecaj na okoliš, čuvajući ga za generacije koje dolaze. Radionica ‘Utilisation of secondary raw materials – boosting transition to circular economy’ namijenjena je industrijama koje u svojim proizvodnim procesima kao nusprodukt stvaraju industrijski otpad i industrijama koje pak u svojim proizvodnim procesima mogu koristiti industrijski otpad kao sekundarnu sirovinu.

Ciljane industrije su metalurški i rudarski sektor, industrija papira, cementna i građevinska industrija, komunalne tvrtke, oporabljivači sekundarnih sirovina i drugi operateri ili prijevoznici koji sudjeluju u lancu komunalnog ili industrijskog otpada. Slična radionica industrijske simbioze s oko 40 sudionika održana je u 2018. godine u Ljubljani, u suradnji RC ADRIA i Gospodarske zbornice Slovenije i kao krajnji rezultat uspješno prepoznatih industrijskih kompatibilnosti (eng.Industry Matches) prijavljena su 3 nova projekta na natječaj EIT RawMaterials (KAVA Call 2018).

Projekt RC ADRIA financiran je u potpunosti iz programa Zajednice znanja i inovacija (Knowledge Innovation Community) za neenergetske mineralne sirovine (eng. RawMaterials) Europskog instituta za inovacije i tehnologiju (EIT). EIT je potprogram Obzora2020 i također potprogram novog Obzora Europe. Projekt RC ADRIA dio je tzv. RIS projekata (RIS – Regional Innovation Scheme) namijenjenih zemljama EU28 s niskim do umjerenim stupnjem inovativnosti prema europskoj ljestvici inovativnosti. U te zemlje spadaju i Hrvatska i Slovenija te ostale zemlje zapadnog Balkana.

 

 

 

Izvor:

Poslovni dnevnik