Izloženost pesticidima, otpornost na antibiotike, zagađenje zraka i vode, kao i drugi čimbenici uzrokovani industrijskom proizvodnjom hrane mogli bi do 2050. godine ubiti pet milijuna ljudi godišnje, navodi se u novom izvješću Zaklade Thomson Reuters. Da se to ne dogodi, potrebno je proizvoditi hranu na lokalnoj razini, ekološki prihvatljivim metodama, uklanjanjem otpada te dizajniranjem i marketingom zdravijih proizvoda.
Što je model kružne ekonomije?
Preoblikovanje prehrambene industrije u takozvani model "kružne ekonomije" smanjilo bi troškove zdravstva, spasilo zemlju i vodu i stvorilo nove poslovne mogućnosti, stoji u izvješću objavljenom na Svjetskom gospodarskom forumu. Gradovi bi mogli biti važni katalizatori u ovoj promjeni jer se očekuje da će se do 2050. godine 80% ukupne hrane konzumirati u gradovima. Prema sadašnjem linearnom sustavu, samo mali dio hrane koja dolazi u gradove prerađuje se nakon konzumacije, odnosno ponovno upotrebljava.
U kružnom gospodarstvu, sirovine i nusproizvodi ponovno se koriste i vrlo malo se baca.
Gradovi bi morali nabavljati hranu proizvedenu lokalno na način koji regenerira ekosustav, raspodjeljuje višak onima koji to ne mogu priuštiti i pretvara nusproizvode u nove proizvode, od gnojiva do materijala za bioenergiju.
2,7 trilijuna dolara prednosti godišnje
Prednosti "bi mogle biti vrijedne 2,7 trilijuna dolara godišnje za globalnu ekonomiju", navodi se u izvješću. Nasuprot tome, "ekstraktivna, rasipna i zagađujuća priroda" trenutačne proizvodnje hrane globalno košta 5,7 bilijuna dolara godišnje, računajući troškove za zdravlje ljudi i okoliša.
- Ono što jedeš je važno, ali i kako je to proizvedeno. Mogli biste biti zdravi, ali i dalje biti izloženi negativnim utjecajima zbog načina na koji se hrana proizvodi, rekla je Clementine Schouteden, glavna autorica izvješća.
Poljoprivreda ima velik utjecaj na emisiju stakleničkih plinova. Znanstvenici sve više pozivaju na sustavne promjene u načinu proizvodnje i konzumacije hrane, govoreći kako je industrijski uzgoj doveo do sustava hrane koji pridonosi klimatskim promjenama, uništavajući okoliš i uzrokujući krizu pothranjenosti u svijetu. Prema podacima Organizacije za prehranu i poljoprivredu (FAO), poljoprivreda, šumarstvo i druge namjene zemljišta odgovorni su za četvrtinu emisija stakleničkih plinova koji zagrijavaju planet. U međuvremenu, trećina proizvedene hrane, vrijedna gotovo trilijun dolara, baca se svake godine na globalnoj razini, kako pokazuju brojke FAO-a, dok 821 milijun ljudi gladuje, a jedna od osam odraslih osoba je pretila.
Izvor:
Agroklub