Unatoč poražavajućim podacima o zagađenosti Zemlje, ljudi su ipak sve osvješteniji kada je riječ o nužnosti čuvanja prirode i stvaranju što manje otpada. To pokazuje i sve više poklonika zero waste načina života u svijetu, ali i kod nas. Jedna od osječkih zerowasterica je Martina Demirović, profesorica engleskog i njemačkog jezika u Ugostiteljsko-turističkoj školi. Skromno kaže da je uz užurban tempo života teško živjeti potpuno zero waste, ali se trudi biti barem less waste i što manje osobno pridonositi stvaranju otpada.

 

 

- Počela sam prije otprilike dvije godine, a okidač je bila savjest, osobna odgovornost koju osjećam te djelomice bijes zbog ljudskog nemara. Taj nemar dovodi do ugroženosti prirode i životinja pa i ljudi, koji se svejedno ponašaju kao da je sve njima podređeno i jednostavno ne mare. Šećem se sa svojim psima kroz šumu, predivnu šumu, koja je puna što komunalnog što glomaznog otpada i to je nešto što nikada neću shvatiti. Tko su ti ljudi? Što s njima nije u redu? Jednostavno je učiniti promjene i proizvoditi što manje otpada, treba se samo informirati o mogućnostima, što je danas čas posla s obzirom na količinu informacija na internetu. Prepreke takvom načinu života su pretjerana ambalaža svega i svačega, sve je u plastici, premalo toga se može kupiti u rinfuzi. Nadam se da će se to početi mijenjati u Osijeku. Ništa nije teško kada postoji motivacija i kada vlastiti ego i komocija nisu na prvom mjestu, rekla je Martina. Dodala je kako se i njezina obitelj odgovorno ponaša s otpadom jer su savjesni, nesebični i odgovorni. U suprotnom bi se, kaže, svakako trudila educirati ih i informirati, kao što se o ekologiji i održivosti trudi educirati i svoje učenike.

 

Neki od less waste stvari kojima se redovito koristi su:

 

- platnene blazinice za čišćenje lica;

- brijač kojem se mijenjaju samo žileti;

 

 

- štapići za uši s drvenom, a ne plastičnom drškom;

- drvena četkica za zube i pasta u staklenci;

 

 

- kreme za lice, maske i slično u staklenim teglicama, koje se poslije mogu iskoristiti za nešto drugo;

- menstrualna čašica i platneni ulošci, za izbjegavanje stvaranja smeća koje nastaje higijenskim ulošcima  i tamponima;

 

 

- sapuni na rezanje umjesto onih upakiranih u plastiku;

- drvena četka za pranje suđa;

- boca za vodu i slamke od nehrđajućeg čelika kao alternativa jednokratnim plastičnim;

- platnene  vrećice za vaganje povrća i voća;

 

 

- platnene vrećice za kupovinu;

- pivo u staklenim bocama koje se mijenjaju za pune, umjesto plastičnih boca ili limenki;

- odjeća, što je više moguće second hand;

- kompost u dvorištu;

- burad za kišnicu u dvorištu za zalijevanje cvijeća.

 

Naravno, plastiku i papir redovito odvaja u za to predviđene vreće i kante, a metal, staklo i ostalo što nije za miješani otpad odvozi na reciklažno dvorište.
- U Osijeku mi definitivno nedostaje više mogućnosti za kupnju proizvoda u rinfuzi. Voljela bih da, primjerice, Saponia ima opciju za kupnju deterdženata i omekšivača u rinfuzi. Ono čime vjerojatno najviše pridonosim smanjenju štetnih plinova je to što sam veganka, a farmski uzgoj životinja jedan od najvećih zagađivača planete, zaključila je Martina.