Zanimljiv primjer promicanja ekoloških vrijednosti i kružne ekonomije nalazi se u Belom Manastiru. Tamo, naime, djeluje prva i jedina Knjižnica alata u Hrvatskoj. Baš kao što se u pravoj knjižnici posuđuju knjige, ovdje se na nekoliko dana mogu posuditi razni alati te vratiti nakon obavljena posla. Na taj se način svaki komad alata optimalno rabi, a ujedno se promiče razmjena umjesto gomilanja stvari te popravljanje umjesto bacanja i stvaranja suvišnog otpada. Zamisao o otvaranju ovakve knjižnice potekla je od Duška Kostića, predsjednika Udruge romskog prijateljstva Luna pa ovaj projekt osim ekologije promiče integraciju Roma i smanjenje društvene nejednakosti.  



- Ideju sam dobio vidjevši na internetu slične knjižnice alata u SAD-u i zajedno s kolegom odlučio to primijeniti i kod nas. Zbog financiranja, nositelj projekta je Centar za mir, nenasilje i ljudska prava, a uključio se i Grad Beli Manastir osiguravši nam prostor bez plaćanja najamnine i režija. To je bio ruševan, neuseljiv prostor koji smo potpuno uredili, od poda, preko fasada do krova. Bilo nam je važno da prostor bude u gradskom središtu, a ne u romskom naselju kako bi bio dostupan svima. Nastojimo u ponudi imati što više sitnog alata za svakodnevne poslove pa tako imamo sve - od vrtnih alatki i brusilice, preko motorne pile i kosilice do miješalice za beton. Također smo u suradnji s Pučkim otvorenim učilištem Osijek obučili skupinu volontera za rukovanje alatima kako bi obavljanjem radova mogli pomoći starijima i nemoćnima te socijalno ugroženim građanima koji ne mogu platiti profesionalne majstore. Knjižnica je brzo zaživjela, a imamo i čovjeka koji zna popraviti i zamijeniti dijelove alata te, primjerice, naoštriti motike i štihače, rekao je Kostić.


 
Članarina je za nezaposlene  besplatna, umirovljenici plaćaju godišnje 50 kuna, a zaposleni 200 kuna. Tim simboličnim iznosima pomaže se u nabavci novih alata te financiranju potrošnih stvari. Rok posudbe je ograničen na tri do pet dan kako bi svi mogli doći na red za alat. Organizirana su i čišćenja divljih odlagališta po romskim naseljima jer je, prema Kostićevim riječima, nakupljanje olupina automobila i sličnog otpada bio velik problem. Alate iz Knjižnice iskoristili su i za uzgoj povrća, podignuvši u blizini dva plastenika u kojima nekoliko starijih žena uzgaja povrće koje se podijeli među članovima.