Koliko ste se puta vratili iz dućana pretrpani vrećicama i nepotrebnim stvarima jer im jednostavno niste mogli odoljeti? Kolikim namirnicama istekne rok trajanja prije nego li su došle na red za kuhanje ili ih zaboravljene pronađete na dnu hladnjaka? I koliko voća i povrća tjedno bacite jer je istrunulo?
Vjerovali ili ne, 1/3 hrane koju nabavite bacite u smeće.
Stvaranje otpada od hrane u dućanima, restoranima, ali i kućanstvima postao je ozbiljan problem i veliki izazov suvremenog svijeta. Na globalnoj razini, godišnje se baci oko 1.3 milijarde tona hrane. Hrvatska ne zaostaje za tim podacima, jer se kod nas na godišnjoj razini baci oko 400.000 tona. Svjetska organizacija za zaštitu prirode (WWF) prepoznala je ovaj problem te sustavno radi na smanjenju količine otpada od hrane, potičući velike kompanije i hotelske lance na borbu protiv generiranja otpada od hrane te ih usmjerava prema održivom poslovanju. Prema dokumentu Europske komisije The Roadmap to a Resource Efficient Europe do 2020. godine na razini EU bi trebalo za polovicu biti smanjeno odlaganje otpada od hrane na odlagališta otpada.
Kako uopće nastaje otpad od hrane?
Ponekad hrana, poput voća i povrća, koja ne zadovolji određene standarde (veličinu, oblik, boju i slično) završi u otpadu čak i prije nego dođe do dućana i kupca kao krajnjeg korisnika. Čak 50 milijuna tona voća i povrća u Europi baci se samo zbog „nepravilnog oblika“. Cijena te količine otpada od hrane je zapanjujućih 140 milijardi eura. Istovremeno, 795 milijuna ljudi na svijetu nema dovoljno hrane za zdrav život, a 9 milijuna umire od gladi godišnje.
Dućani i veliki trgovački lanci, što zbog osviještenosti, a što zbog zarade, počeli su prodavati i takve namirnice, po sniženim cijenama. No, unatoč tome i dalje generiraju velike količine hrane za otpad, jer bacaju hranu kojoj je istekao rok trajanja iako je još uvijek dobra za upotrebu. Osviješteni lanci trgovina ili manji dućani, u suradnji s raznim humanitarnim ili ekološkim organizacijama, redistribuiraju hranu i hrane potrebite. Takvi su nažalost, još uvijek u manjini. Prema podacima Porezne uprave, ukupna vrijednost donirane hrane u Hrvatskoj u 2019. godini iznosila je oko 13 milijuna kuna bez PDV-a, a prehrambene je proizvode doniralo 67 domaćih tvrtki.
Otpad od hrane neizbježno nastaje i u pripremi obroka i njegov se nastanak ne može spriječiti. Hrana postaje otpad i kada se priprema u prevelikim količinama, kada hrani istekne rok trajanja te kada se hrana odbaci, a prije odbacivanja je bila jestiva poput kruha, mesa, jabuka i sličnog, a nastanak toga otpada se može spriječiti.
Posljedice bacanja hrane koja u konačnici završava na odlagalištu otpada su daleko veće nego što se čini na prvi pogled. Takvo postupanje ne utječe negativno samo na budžet, već dugoročno i izrazito negativno djeluje na okoliš. Ostaci hrane kojima se ne gospodari odgovorno, na svom putu do odlagališta i nakon odlaganja u odlagalištu u uvjetima u kojima nema dovoljno zraka, počinju trunuti te se u zrak otpušta opasan plin – metan. Upravo je taj plin jedan od najopasnijih stakleničkih plinova koji uzrokuju globalno zagrijavanje.
Gospodarenje biorazgradivim otpadom u skladu s hijerarhijom gospodarenja otpadom i u svrhu smanjenja emisija stakleničkih plinova s odlagališta otpada, potrebno je povezati odvojeno sakupljanje i prikladnu obradu organskog biorazgradivog otpada kako bi se proizvodio okolišno prihvatljiv kompost koji se koristi kao oplemenjivač tla i bioplin koji se koristi kao izvor energije. Nastanak ovog otpada odvija se na razini jedinica lokalne samouprave, u gradovima i općinama, i za njegovo odvojeno sakupljanje i obradu nadležne su jedinice lokalne samouprave.
S druge strane, biorazgradivi otpad koji se ne odvaja na mjestu nastanka u zasebne posude nego se odbaci u posudu s ostalim otpadom bit će dovezen u budući Centar za gospodarenje otpadom u Splitsko-dalmatinskoj županiji (CGO). S obzirom da je biorazgradivi otpad u ovom slučaju onečišćen drugim vrstama otpada s kojima je bio odložen i dovezen u CGO, on više ne može poslužiti za proizvodnju komposta kao oplemenjivača tla. Stoga će se u CGO-u najprije mehanički izdvojiti iz miješanog komunalnog otpada (prosijavanjem) te biološki obraditi na odgovarajući način prije odlaganja u odlagalištu, kako bi zadovoljio uvjete za odlaganje. Postupak obrade koji će se primjenjivati je aerobna biološka obrada u zatvorenim komorama (Faza I) i dozrijevanje na otvorenom (Faza II). Cilj ove dvofazne obrade je dobivanje stabiliziranog produkta za čiju se biološku aktivnost smatra da je jednaka nuli tj. da je emisija stakleničkih plinova svedena na minimum ili je nema. On nema upotrebnu vrijednost komposta, a kako bi se razlikovao od komposta, ovaj produkt se naziva i „kompostu sličan proizvod“.
U CGO-u će raditi i kompostana za obradu odvojeno sakupljenog biorazgradivog otpada iz kuhinja, vrtova i parkova, koji će biti dovezen odvojeno od miješanog komunalnog otpada i proizvedeni će kompost biti upotrebljiv kao visokokvalitetan kompost spreman za plasman na tržište.
Važno je da jedinice lokalne samouprave osiguraju infrastrukturu potrebnu za odvojeno prikupljanje biorazgradivog otpada i njegovu obradu na svojoj razini, a ukoliko to nisu u mogućnosti, onda moraju osigurati odvoz odvojeno sakupljenog biorazgradivog otpada u kompostanu u CGO-u kako bi što više biorazgradivog otpada bilo prerađeno u kompost, umjesto u „kompostu sličan proizvod“, uz sve prethodno navedene prednosti te uštedu u prostoru odlagališta.
Naučite kako smanjiti bacanje hrane!
Racionaliziranjem količine hrane koju nabavljate, pravilnim skladištenjem i čuvanjem u hladnjaku, kreativnošću u kuhinji, odabirom najbolje ambalaže te naizgled malim promjenama možete utjecati na vlastiti budžet, promjene u svojoj okolini i na okoliš.
Budite kreativni u pripremama obroka.
Znate li koja namirnica najčešće završi u smeću? Na globalnoj razini to je kruh. Namirnica koja je neizostavna u velikoj većini kućanstava i koju se jednostavno može i čuvati i iskoristiti. Dio kupljenog kruha zamrznite, stari kruh pretvorite u ukusne pohane doručke ili mu dodatno produžite vijek trajanja pretvarajući ga u primjerice, ukusne prepržene kockice za juhu.
U Hrvatskoj u hrani koja završi u otpadu prednjače voće i povrće sa 46%.
Od ostataka pripremljenih jela uvijek možete napraviti nova – od ostataka riže primjerice pržene kuglice ili krokete, od omekšanog voća kompote ili pite, a od povrća ili vode u kojoj se povrće kuhalo, juhe. Jednostavnom pretragom na internetu pronaći ćete niz inspirativnih recepata.
Pravilno skladištite namirnice.
Prema nekim podacima, čak 1.3 milijuna jabuka završi u otpadu u godini dana. Događa li se i vama da vam se čine neupotrebljive? Dovoljno je pohraniti ih na tamnom mjestu i osigurati da se međusobno ne dodiruju – trajat će mnogo duže. Pravilno skladištite hranu, jer nepravilno skladištenje može čak ubrzati kvarenje hrane. Mnoge namirnice na svojim etiketama imaju preporuke za optimalno skladištenje.
Također, one kojima se bliži istek roka trajanja prebacite naprijed u hladnjaku ili spremi, da su vam na dohvat ruke. I svakako provjeravajte rokove trajanja!
Iskoristite blagodati tehnologije – zamrzavajte!
Kontrolirajte se prilikom pripreme hrane – smanjite porcije koje kuhate. Dogodi li se ipak da se zanesete, ostatak hrane se uvijek može zamrznuti za neki sljedeći obrok.
Zamislite da stavljate pauzu na kvarenje hrane. Upravo to činite zamrzavajući ostatke ili višak hrane, a osim toga imate u pripremi obroke za dane kad imate manje vremena za kuhanje.
U nabavku odlazite promišljeno, naoružani popisom.
To znači da u nabavku ne odlazite gladni i bez popisa. Glad će vas potaknuti da kupite namirnice koje uopće niste imali u planu i od kojih će dio zasigurno propasti zbog „gladnih očiju“. Pripremite se za nabavku – bilježite koliko hrane tjedno bacite i zatim, primijetite li da je to određena namirnica, sljedeći put kada ju kupujete jednostavno smanjite količinu. Sjetite se toga prilikom kreiranja popisa za kupnju.
Informirajte se, istražujte i inspirirajte.
Istražujte opasnosti stvaranja otpada od hrane i informirajte se što možete učini na razini svog domaćinstva kako biste smanjili ovaj rastući svjetski problem. Institucije poput UN-ove organizacije za hranu i poljoprivredu u suradnji s lokalnim zajednicama rade na edukacijama u svrhu prevencije bacanja hrane već na školskoj razini. Osijek je prvi grad u Hrvatskoj koji se uključio u europski projekt „Čini dobro, čuvaj hranu!“ Djeca su najbolji ambasadori, a na odraslima je da im pokažu kako biti odgovorni odrasli. Stoga, naučite kako hranu ne pretvarati u otpad i inspirirajte druge da to čine. Malim koracima započinju velika putovanja.
Izvor -
FAO - News Article: Food wastage: Key facts and figures
Bacanje hrane - veliki problem današnjice | Gospodarski list
Roadmap to a Resource Efficient Europe COM(2011) 571 — European Environment Agency (europa.eu)
HRT: Zašto se manje hrane donira, a više baca?
Why food waste should be prevented - The Waste Management & Recycling Blog (forgerecycling.co.uk)
Za ljepšu našu - Kamo s otpadom? (zaljepsunasu.hr)
Kako upotrijebiti ostatke hrane? — Coolinarika
Djeca Osijeka će biti mali ambasadori FAO-a u borbi protiv bacanja hrane | Grad Osijek