Konferencija je u Zagrebu, 14. rujna, u organizaciji časopisa Komunal i uz potporu Grada Zagreba, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Hrvatske gospodarske komore i Ministarstva zaštite okoliša i energetike, okupila oko 200 sudionika iz cjelokupnog sustava gospodarenja otpadom.

Iznijeti su podaci se u Hrvatskoj 78% prikupljenog otpada odlaže pod zemlju, a 74% je  udio miješanog komunalnog otpada. Stanovnik Hrvatske godišnje proizvede 403 kilograma otpada.

Predsjednik Hrvatske zajednice županija i šibensko – kninski župan Goran Pauk naveo je kako broj centara za gospodarenje otpadom ne zadovoljava, jer se zasad sagrađena samo dva, a treći, šibenski Bikarac je „na dobrom putu da bude“. Proces prilično koče žalbe u postupcima javne nabave, pa tako u Bikarcu natječaj za tehnologiju zbrinjavanja traje već drugu godinu.

Istaknut je problem nedostatka tržišta sekundarnih sirovina, pogotovo RDF-a koji ostaje nakon mehaničko-biološke obrade otpada. „To je ustvari komunalni otpad koji predstavlja potencijalno gorivo, a za to mora zadovoljiti određene uvjete.

Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir upozorila je na ambicioznu regulativu EU oko ciljeva gospodarenja otpadom. Hrvatska je u posljednjih jedanaest godina donosila ili mijenjala plan gospodarenja otpadom četiri puta pri čemu nikad nije ostvarila predviđene ciljeve“, kazala je Petir.

Važno je da država pod hitno počne koristiti europska sredstva, da se pripreme jedinice lokalne samouprave i krenu sa poslom, istaknuo je bivši ministar zaštite okoliša i saborski zastupnik Slaven Dobrović.

Aleksandra Čilić iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost predstavila je provedene i natječaje u pripremi te je kazala kako je nabava potrebne infrastrukture i implementacija proces koji ne može završiti u kratko vrijeme. Ipak se dosta promijenilo u odnosu na prije nekoliko godina, kazala je.

Edukacija, pogotovo djece i mladih, te brži razvoj infrastrukture su dvije najvažnije stvari za budućnost, kazala je potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore Mirjana Čagalj te ponovila kako HGK može dati potpunu podršku gospodarstvenicima oko zakonodavstva i edukacije.

Grad Zagreb kao najveće urbano središte ključan je čimbenik u području gospodarenja otpadom te je stavio naglasak na prevenciju stvaranja otpada, kazala je pročelnica gradskog ureda za gospodarstvo, energetiku i zaštitu okoliša.

Kroz četiri tematska bloka održane su panel rasprave s relevantnim protagonistima iz institucija, gospodarstva i komunalnog sektora koji su govorili o zakonskoj regulativi, problematici odvojenog sakupljanja, tržištu sekundarnih sirovina i EU financiranju i javnoj nabavi. U panel raspravi sudjelovao je i Milan Kamenko, predsjednik Uprave Regionalnog centra za gospodarenje otpadom Orlovnjak.